Web preglednici
Web preglednici su korisnički programi koji omogućuju korisniku da pretražuje internet, otvara web stranice te neke datoteke kao što su HTML datoteke. Svaki web preglednik je interpreter što znači da je stranica pisana u kodu, a preglednik taj kod pretvara u vidljiv materijal. Na početku, preglednici su bili samo tekstualni, a kako se tehnologija razvijala, dobili su mogućnosti reproduciranja videa, zvuka, fotografija… Danas imamo svakakve preglednike koji se fokusiraju na različite značajke. Neki od današnjih najpopularnijih preglednika su Chrome, Safari, Microsoft Edge, Tor, Firefox…
Google Chrome
Google Chrome je najpopularniji web preglednik na svijetu. Većina svijeta ga voli zato što je optimiziran za sve platforme, brzih je performansa, postoji mogućnost dodataka te dolazi od tvrtke dobre reputacije. Puno ga ljudi preuzima jer je poznat po tome što je stabilan na skoro svakoj konfiguraciji računala.
Njegov dizajn je također intuitivan, lako shvatljiv, personaliziran te sve u svemu lijepo osmišljen. Također je dobar i oko sigurnosti. Za svaku stranicu mu je prioritet pronaći HTTPS vezu te upozorava korisnika ako uoči neku prijetnju. Iako je stabilan na gotovi svim računalima, Chrome je također resursno zahtijevan. Google Chrome jako voli trošiti slobodan RAM. Po tome je toliko popularan da su čak nastale i internetske šale oko toga da ne postoji količina RAM-a koja će zadovoljiti njegovu glad.
Safari
Apple-ov Safari je internetski preglednik specifično dizajniran za Apple uređaje. Upravo zato je jedan od najstabilnijih web preglednika na Apple uređajima te na njima izvrsno balansira hardverske resurse. Jako je brz te ne koristi previše RAM-a. Safari u sebi ima ugrađenu jako dobru sigurnosnu zaštite kojom blokira pop-up reklame, prijetnje, kolačiće koji prate ponašanje korisnika… Lijepo se 
uklapa s cijelim Apple sustavom te prati njihov tok dizajna. No i s ovim web preglednikom postoje neke mane.
Safari je za Windows bio dostupan samo od 2007. do 2012. godine. Danas je dostupan samo na macOS, iOS i iPadOS sustavima. Makar “na papiru” njegove sigurnosne značajke izgledaju lijepo, Safari je imao nekoliko problema u vezi sigurnosti. Na primjer: ne upozorava korisnika na to da su na nezaštićenoj stranici te su ažuriranja Safari-a ne toliko česta kao što su kod ostalih preglednika. Ima jako malo načina personalizacije preglednika te mali broj dodataka pregledniku.
Firefox
Firefox je do sada najstabilniji web preglednik. Ima najbolje performanse za skoro svaku konfiguraciju uređaja te se jako fokusira na zaštitu privatnosti korisnika. Od uvijek je poznat po svojoj fleksibilnosti te po mogućnosti dodavanja proširenja. Kroz zadnjih nekoliko godina zaostaje s ostalim preglednicima no njegova vjerna skupina korisnika ne dopušta da ovaj preglednik nestane. 
Postoji veliki broj korisnika koji vjeruju tvrtki Mozilla jer je neprofitna pa nema nekih težnja prodati vaše privatne informacije. Firefox redovito dobiva ažuriranja te nadograđuje svoje sigurnosne značajke. Slično kao i Google Chrome, počinju istraživati svijet virtualne stvarnosti pa imaju verziju koja omogućuje upravo to. Jedino na čemu bi Mozilla mogla poraditi je na verziji svojeg web preglednika za pametne telefone i tablete jer trenutni preglednik zahtijeva nadogradnju i bolju stabilnost na svim sustavima.
Microsoft Edge
Microsoftov preglednik Edge već dolazi instaliran na Windows 10 te na ostale novije verzije Windows operacijskog sustava. Edge je optimiziran za sve uređaje koji rade na Windows operacijskom sustavu te je kod njih jako stabilan. Može služiti kao PDF preglednik isto kao i Chrome te neki drugi preglednici no Edge može još poslužiti kao i čitač ostalih formata e-knjiga. Edge je relativno brz i
stabilan na svim sustavima. Dostupan je na Windows, macOS, iOS i Android sustavima. U sebi sadrži nekoliko korisnih alata koje mogu puno pomoći korisniku.
Neki od ovih alata su Page markup gdje korisnik može označiti tekst na stranici i ostaviti komentare koje može vidjeti sljedeći put kada se vrati na stranicu te nekoliko načina pregleda stranice. Ima jako dobar sistem za organizaciju kartica i spremljenih stranica. Edge postoji tek nekoliko godina pa nije toliko u toku s dodacima koji se mogu instalirati na preglednik no s onim značajkama s kojima dolazi, može se reći da ima prilično dobar početak svojeg života. Neke stranice još uvijek ne podržavaju Edge te se ne može detaljno pretraživati povijest pregledavanja. Edge također ima i Chromium verziju koja je građena na otvorenom Chromium sistemu po kojemu radi i Google Chrome.
Tor Browser
Glavni cilj Tor preglednika je omogućavanje maksimalne sigurnosti i čuvanje svojih privatnih informacija. Tor preglednik je open-source te se ne fokusira toliko na dizajn i izgled već doslovno sav fokus stavlja na sigurnost. On skriva korisnikovu IP adresu tako da dolazi do stranice pomoću više računala. Prvo računalo preuzme stranicu, šalje ga do drugog koje šalje stranicu do trećeg. To se nekoliko puta ponavlja prije nego što stigne do korisnika.
To ne znači da je promet osiguran te još uvijek svatko tko motri korisnikov promet može vidjeti što se dešava. To se može riješiti tako što se uz Tor koristi i VPN. Tor nije najbrži preglednik upravo zbog svojeg načina rada no stabilan je na svim većim operacijskim sustavima. Neke aplikacije koje nisu osigurane Tor preglednikom, poput Flash aplikacija, nisu osigurane te još uvijek mogu odati neke informacije. Tor to polovično rješava tako što onemogućava Flash aplikacije.
Web pretraživači
Za razliku od web preglednika, web pretraživači ili tražilice su stranice to jest usluge koje nam omogućavaju pretragu sadržaja interneta, stranica i informacija koje su spremljene u bazama tih tražilica. Tražilice možemo razvrstati na META tražilice i na “prave” tražilice. META tražilice skupljaju informacije o stranicama tako što proučavaju njihove META podatke, a “prave” tražilice obrađuju sve podatke svake HTML datoteke neke stranice te ih provlače kroz svoje baze podataka. Također možemo i razvrstati tražilice po onome što traže. Na primjer Youtube pretražuje videozapise, a PimEyes pretražuje lica u fotografijama.
Google je najpoznatija tražilica na svijetu. Ona pretražuje sve sadržaje uključujući slike i videozapise. Google ima jednu od najvećih baza informacija, jako je brz i pouzdan. Izbacuje milijune rezultata u samo nekoliko sekundi. Google koristi i neke druge tražilice kao što su Youtube kako bi došao do dodatnog sadržaja. Jako dobro izdvaja najvažnije ulomke te ih postavlja kao rezultate na pitanja. Google uči što pojedinog korisnika zanima te što točno želi pronaći. Tražilica iskorištava te informacije kako bi dobila što personaliziranije rezultate za svakog korisnika. Google također brine o privatnosti korisnika no do postavki za sigurnost je ponekad teško doći. Sve u svemu: Google je brza, pouzdana i pametna tražilica koja zadovoljava milijune korisnika svake minute.
DuckDuckGo
DuckDuckGo je Tor preglednik tražilica. DuckDuckGo tražilica je najviše fokusirana na sigurnost i na zaštitu korisnika. Dobro je poznata po svojoj reputaciji o tome kako ne skuplja informacije o korisniku te kako ne postavlja nikakve algoritme za praćenje. Upravo zbog svojih sigurnosnih značajki je Tor preglednik koristi kao zadanu tražilicu. DuckDuckGo za većinu svojih pretraga ne vraća oglase kao rezultate što smanjuje nered pregleda te je lakše doći do korisnih informacija. Za razliku od Google-a, DuckDuckGo nije tako spretan u određivanju koji bi ulomak bio dobar za predstavljanje stranice kao rezultat. DuckDuckGo nije tako brz kao neke druge tražilice te može dati neke dosta čudne rezultate pretraga koje nisu nikako povezane s upitom.
PimEyes
PimEyes je jedna od najzanimljivijih i pomalo zabrinjavajućih tražilica. PimEyes pretražuje internet za slike s istim licem koje je korisnik unio. Korisnik samo treba unijeti već postojeću fotografiju nečijeg lica te sve ostalo prepustiti tražilici. Tražilica će izbaciti sve ostale slike istog lica koje je mogla pronaći te će uz fotografije staviti i izvor slike. Pomoću ove tražilice možemo doći do svakakvih javnih informacija neke osobe samo sa slikom nijhovog lica. Da bi dobili izvor fotografija moramo imati plaćeni račun sa PimEyes-om no to možemo zaobići tako da preuzmemo fotografije koje nam je PimEyes dao kao rezultat te ih provučemo kroz Google Reverse Image Search. Od tamo možemo dobiti sve ostale informacije i izvore iste slike. Na prvi pogled PimEyes bi mogao izgledati kao opasno oružje za pratnju neke osobe, no našlo se puno moralnih i korisnih načina za iskoristiti PimEyes kao što su potrage za nestalim osobama. Prije par godina riješena je zagonetka iz internetske Alternate Reality Game igre zvana Perplex City gdje je izazov bio pronaći čovjeka s njegovom fotografijom kao jedinim izvorom informacija. Uz njegovu fotografiju stajao je tekst: Pronađi me. Zovem se Satoshi. Tu osobu se tražilo od 2006. te su mnogi posvetili svoj život pronalasku ovog čovjeka. Satoshi nije bio pronađen sve do prosinca 2020. godine kada je Reddit korisnik th0may potražio lice čovjeka s fotografije uz pomoć PimEyes tražilice. Kasnije je uspostavljen kontakt sa Satoshi-jem no igra je već odavno završila. Više informacija na findsatoshi.com
Izvori
https://www.profolus.com/topics/safari-advantages-and-disadvantages/
https://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_preglednik
https://www.aplikacije.hr/vodic-kroz-pretrazivace/
http://petarstrek.from.hr/web-preglednici-web-pretrazivaci/
https://www.pcmag.com/reviews/microsoft-edge
https://yourtechavatar.com/microsoft-edge-advantages-and-disadvantages/
https://greycoder.com/how-to-use-tor-safely/
https://bs.wikipedia.org/wiki/Internetski_pretra%C5%BEiva%C4%8D
https://seanvwork.com/blog/duckduckgo-vs-google/
https://www.trustradius.com/products/google-search-console/reviews?qs=pros-and-cons